Republika Srbija nalazi se u centralnom delu jugoistočne Evrope. Kroz Srbiju vode dva važna evropska saobraćajna koridora: kopneni koridor X (drumski i železnički) i koridor VII, najveći evropski plovni put – reka Dunav (vidi kartu).
Srbija je najveća od šest bivših jugoslovenskih republika. Njena površina iznosi 88.000 km2.
Srbija se nalazi u pojasu umereno-kontinentalne klime. (44 N 21E)
Glavni grad je Beograd koji ima oko 1,7 mil. stanovnika. Nalazi se na ušću Save (najveća reka bivše Jugoslavije) i Dunava (najveća evropska reka posle Volge). U 2006, godini Financial Times proglasio ga je najperspektivnijom prestonicom za investiranje u jugoistočnoj Evropi.
Republika Srbija ima parlamentarni predsednički sistem. Novi ustav Srbije usvojen je na referendumu krajem oktobra 2006, a potvrđen 8. novembra 2006. u Narodnoj Skupštini.
Narodna Skupština je jednodomna i ima 250 poslanika koji se biraju neposredno po proporcionalnom sistemu. Predsednik Republike bira se neposredno. Srbija ima dve autonomne pokrajine: Vojvodinu na severu i Kosovo i Metohiju na jugu. (Ova druga je pod upravom administracije Ujedinjenih nacija - UNMIK). Skupštinsku većinu čine: koalicija Za evropsku Srbiju, koju predvodi Demokratska stranka (102 mandata), koalicija Socijalistička partija Srbije - Partija udruženih penzionera Srbije - Jedinstvena Srbija (20 mandata) i poslanici sa liste stranaka nacionalnih manjina: Bošnjačka lista za evropski Sandžak (2 mandata) i Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (4 mandata).
Predsednik Republike je Boris Tadić, predsednik Demokratske stranke.
Predsednik Vlade je dr Mirko Cvetković (vanstranačka ličnost), blizak Demokratskoj stranci.
REPUBLIKA SRBIJA - STANOVNIŠTVO* **
Srbija
Ukupno
Centralna Srbija
Vojvodina
Broj stanovnika (1. januar)
1991
7 578 630
5 607 045
1 971 585
1998
7 609 049
5 534 890
2 074 159
2000
7 556 781
5 502 564
2 054 217
2002
7 505 930
5 471 369
2 034 561
2004
7 456 325
5 440 600
2 015 725
2006
7 395 600
5 400 499
1 995 101
2008
7 365 507
5 380 185
1 985 322
2009
7 334 935
Projekcija
2027
6 971 234
5 149 035
1 822 199
2052
6 722 693
4 974 192
1 748 501
*Izvor: Republički zavod za statistiku i Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, Beograd